Kod
određenih osoba mlijeko i mliječni proizvodi izazivaju alergiju ili
intoleranciju. Alergija je uvjetovana bjelančevinama koje se nalaze u
mlijeku,dok je intolerancija posljedica manjka enzima LAKTAZE u organizmu
pojedinca,čija je funkcija razgradnja LAKTOZE ( „mliječnog šećera“). Sastojci
mlijeka koji se koriste kao aditivi u pripremi brojnih prehrambenih namirnica
također mogu izazvati alergiju ,odnosno intoleranciju (tzv. „skriveni
alergeni“).
ALERGIJA
NA MLIJEKO I MLIJEČNE PROIZVODE
Mlijeko
i mliječni proizvodi su veliki izvor bjelančevina (oko 30-35 g/L) stoga je broj
bjelančevina koje mogu izazvati alergiju( imunološku reakciju) izuzetno
velik. Najznačajnije
„bjelančevine-alergeni“ u mlijeku su alfa-laktoglobulin, beta-laktoglobulin i
kazein.
Mlijeko
je vodeći alergen u dojenačkoj dobi (2-3 % djece i 1 % odraslih) baš zbog
činjenice da su bjelančevine mlijeka prve strane bjelančevine s kojima se susreće
organizam dojenčeta. Smatra se da djeca starija od 3 godine više nemaju
problema s ovom namirnicom, međutim moguće je da simptomi budu prisutni sve do
predškolskog uzrasta. Također,kod oko 50 % osoba koje su u zamjenu za mlijeko
koristile pripravke na bazi sojinog mlijeka, razvila se preosjetljivost na
soju. Treba napomenuti da je u oko 50 % alergičnih na kravlje mlijeko,također
prisutna alergija i na kozje mlijeko. Nažalost,pasteriziranje mlijeka ne
umanjuje njegovu alergogenost.
Simptomi
Slični
su kao i kod alergijskih reakcija na druge namirnice, „alergičar“ ima tegobe
nekoliko minuta do dva sata nakon konzumiranja namirnice koja sadrži mlijeko, a
javljaju se na koži, probavnom i respiratornom sustavu (sustav za disanje).
Prevencija
Eliminacijska
dijetoterapija,točnije izbacivanjem kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda iz
svakodnevne prehrane jedina je strategija prevencije i liječenja.
Pri
kupovanju namirnica (osobito proizvoda iz soje, budući da im se dodaju mliječne
bjelančevine kako bi se povećao udio kvalitetnih bjelančevina) nužno je
utvrditi sadrži li namirnica bjelančevine iz mlijeka. Informacije o tome možemo dobiti pomnim
čitanjem prehrambenih deklaracija koje se nalaze na svakoj namirnici, i to
popis sastojaka na kojemu mora pisati da li namirnica sadrži mlijeko ili
njegove bjelančevine.
INTOLERANCIJA LAKTOZE
Lakatoza
ili mliječni šećer je jedini ugljikohidrat koji se nalazi u mlijeku i izvor je
trećine njegove energetske vrijednosti. Mlijeko sadrži najviše laktoze, fermentirani
mliječni proizvodi (yogurt i sl.) sadrže manju količinu, a najmanje je ima u
polutvrdim i tvrdim sirevima ,jer bakterije koje se koriste u proizvodnji
fermentiranih mliječnih proizvoda i vrijeme potrebno za njihovu fermentaciju
smanjuje količinu laktoze.
Intolerancija
je posljedica nemogućnosti razgradnje laktoze zbog manjkavosti enzima laktoze,
također zabilježena je intolerancija laktoze kod infekcija crijeva i upalnih
bolesti crijeva tipa ulcerozni kolitis, Crohnova bolest. Kod ovakvih slučajeva,obično
nakon izlječenja infekcije ili tijekom remisije upalne bolesti dolazi do
povlačenja simptoma intolerancije. Kod osoba oboljelih od celijakije je
zabilježen veliki postotak intolerancije na laktozu. Urođena intolerancija
laktoze je rijedak poremećaj, u tom slučaju se koristi dječja hrana bez
laktoze.
Obzirom
na dob, intolerancija laktoze je češća u starijih osoba koje imaju smanjenu
sposobnost stvaranja enzima laktaze. Dojenčad stvara dovoljne količine laktaze
koja je potrebna za razgradnju njihove jedine hrane-mlijeka. Zanimljivo je da 100 % Azijaca gotovo ne
podnosi laktozu, dok je u središnjoj Europi samo 15 % osoba koje ne podnose
laktozu.
Simptomi
Ukoliko
je nemoguća razgradnja laktoze na galaktozu i glukozu, nerazgrađena laktoza
dolazi u debelo crijevo gdje je crijevne bakterije koriste kao hranu i dolazi
do stvaranja plinova. Osim toga prisustvo laktoze u debelom crijevu navlači
vodu. Posljedica svega navedenog su neugodni simptomi: nadutost, grčevi,
mučnina i proljev koji se javljaju najčešće oko 2 sata nakon obroka.
Prevencija i
terapija
Potrebno
je znati da osobe s intolerancijom laktoze mogu probaviti hranu koja sadrži do
6 g laktoze, što bi značilo oko pola šalice mlijeka. Stoga se preporuča
konzumiranje manjih količina mliječnih proizvoda raspoređenih tijekom dana kako
bi se uskladio odnos laktoze s proizvedenom količinom enzima laktaze.
Kombiniranje druge hrane s mliječnim proizvodima,također dovodi do smanjena
simptoma-moguće da se radi o efketu „razrijeđenja“ jer se laktoza postupno otpušta
u crijeva.
Za
ozbiljnije slučajeve intolerancije preporuča se eleiminacijska
dijetoterapija,odnosno isključivanje mlijeka i mliječnih proizvoda iz prehrane
te konzumiranje proizvoda bez laktoze „lactose free“ ili suplementacija enzimom
laktozom u formi tablete (ili kapsule) neposredno prije konzumiranja obroka s
mlijekomi /ili mliječnim proizvodom.
Također
treba napomenuti da je laktoza aditiv u mnogobrojnoj industrijski proizvedenoj
hrani, dodacima prehrani i lijekovima, stoga treba pažljivo čitati deklaracije!
Nema komentara:
Objavi komentar