nedjelja, 22. veljače 2015.

Kada hrana boli



Hrana daje energiju. Ona je „benzin“ za naš motor. Nakon unošenja hrane, trebali bi se osjećati sito, dobo,zadovoljno i spremni za daljnje izazove koje nam sprema svakodnevnica. Ipak,postoje ljudi koji se ne osjećaju tako. Učestale glavobolje, bolovi u zglobovima, nadutost,promjena u volumenu i kakvoći stolice, nagla promjena raspoloženja, umor, sve su to tegobe s kojima se susreće sve veći broj ljudi. Rad u praksi me naučio, da naizgled nepovezane tegobe,mogu u biti imati isto podrijetlo,a to je u našem probavnom sustavu. Ono što se nekim pojedincima dešava kada u organizam unesu određene namirnice (ili njihov sastojak) je jednako efektu kada u benzinac točimo dizel. Naravno,karikiram,nećemo „prestati živjeti“,ali dugotrajno i kontinuirano unošenje „krivog goriva“ organizam može biti odgovorno za navedene tegobe. Vjerujem da je većina čitatelja upoznata s pojmom alergija. Ako smo alergični na nešto, onda to moramo izbjegavati jer bi  to u nekim slučajevima moglo biti i pogubno. No,što ako nismo alergični,a ipak nam određena hrana stvara tegobe? Takvo stanja mogu se definirati kao dva entiteta,prvo je prehrambena (alimentarna) intolerancija,a drugo je prehrambena preosjetljivost ( točnije preosjetljivost na određene sastavnice hrane/namirnice). O ovim entitetima sam već pisala u predhodnim postovima,pa za one koji „žele ponoviti gradivo“ preporučam pročitati.
Ono što me najviše zabrinjava jest činjenica da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen porast prehrambenih alergija, preosjetljivosti, intolerancija te „ ozbiljnih“ crijevnih bolesti tipa upalne bolesti crijeva kao i celijakije.
Postavljam si pitanje: da li smo postali „tolike mimoze“ ili je ipak riječ o spletu „multifaktorskih „utjecaja . U jedno sam definitivno sigurna, hrana koju danas jedemo je izrazito lošije kvalitete od one koju su konzumirali naši „stari“. Čitajući postove po raznim „fejs“ grupama zapravo uviđam koliko se ljudi hrane nezdravo. Toliko upita o grickalicama, suhomesnatim proizvodima sumnjivog podrijetla, toliko slatkiša….jednostavno mi nije jasno,zašto pored tolikih nastojanja liječnika, primarne prevencije bolesti i „prosvijetljenju“ o zdravim i nezdravim namirnicama, ljudi postaju više nego ikada robovi vlastitog jezika i njegovih okusnih pupoljaka (papila) da im je jedino bitno zadovoljiti taj milisekund „sreće“ bez obzira na daljnju posljedicu,odnosno štetnost po zdravlje ??? Nažalost, tek kada bude kasno, kada se razvije jedna od bolesti,onda se počinje „surfati“ po internetu, konzultirati susjede i poznanike o tome što i kako jesti. Zašto ne pružiti priliku voću i povrću umjesto slatkišima,pa barem je dostupno svakome (još ako netko ima svoj „komadić zemlje“ da zasadi pokoju povrtnu kulturu,ma kuda veće sreće) ? Zašto ne zaobići McDonalds?? To su samo jednostavni koraci koji već mogu uvelike pomoći zdravlju.
Obično me onda pitaju,pa što da jedemo?? Nažalost, stvar je izrazito individualna,odnosno, svatko mora  naučiti slušati svoj organizam da bi mogao odrediti koja namirnica(e) su pravo gorivo za njegov motor. Osobe s nekim od ograničenja u prehrani znaju o čemu pričam. Baš zbog toga nisam pristaša niti jednog smjera prehrane, nego jednostavno slušam potrebe svojeg tijela. Naravno,ako smo na nešto alergični, intolerantni to moramo izbjegavati,isto kao što osobe s celijakijom doživotno izbjegavaju gluten. Neke osobe će se dobro osjećati ako konzumiraju LCHF plan prehrane, druge ako slijede makrobiotički stil ishrane, dok neki drugi su najviše „fit“ konzumirajući sirovu hranu. Nema osnovne i jedinstvene prehrane. Ako hrana boli,onda definitivno moramo naučiti slušati svoje tijelo i davati mu gorivo koje njemu najbolje odgovara, jer u protivnom ćete se osjećati poput benzinca s punim rezervarom dizel goriva .


                                    


četvrtak, 5. veljače 2015.

Izvori „čistih“ proteina



Pronaći pravi izvor „čistog“ proteina je mnogo teže nego što mislimo. Pod pojmom „čisti“ mislimo na izvore proteina koji u sebi ne sadrže pesticide, teške metale, antibiotike i ostale nepodopštine koje dugotrajnom i opetovanom upotrebom mogu samo štetiti našem organizmu. U nekoliko slijedećih redaka pročitajte nešto više o takvim izvorima proteina.

Bademi
Već znamo da su bademi izvor nezasićenih („dobrih“) masnih kiselina, vlakana i proteina. Ono što je malo manje poznato je činjenica da bademi imaju i protuupalno djelovanje. Da bi bademi bili lakše probavljivi, namočite ih preko noći i odstranite opnu („kožicu“).
Napomena: bademi nisu izvor tzv. „kompletnog“ proteina jer ne sadrže cijeli spektar esencijalnih aminokiselina,ali su izrazito dobar dodatak prehrani,posebno u kombinaciji s žitaricama.

Spirulina
Vjerujem da ste naišli na ovu modrozelenu algu na policama „superhrane“.Spirulina je u svojem prirodnom obliku  65-75 % kompletni protein , te je izrazito lako probavljiva (nema celuloze u svojem sastavu, te se lako „cijepa“ od strane probavnih enzima). Najčešće je nalazimo u obliku malih ,zelenih tableta ili u  obliku zelenog praha.
Tip: dodajte malo spiruline u Vaš omiljeni smoothie J

Divlja riba
Ako ste ljubitelj riba,onda  definitivna preporuka je divlja riba ili bilo koja druga riba koja nije rasla u uzgoju. Naše Jadransko more veliki je izvor male ,plave ribe,poput sardele,inćuna i druge plave ribe za koju znamo da,osim proteina sadrži i nezavidne količine protuupalnih, omega 3 masnih kiselina.
Napomena: kod suplementacije (dodatka) ribljeg ulja u svrhu unošenja omega 3 masnih kiselina,pripazite na izvor ribe koji se koristi,obzirom da ponekad plava riba može biti kontaminirana teškim metalima,pogotovo ako obitava u zagađenom moru.

Quinoa
Quinoa je zapravo pseudo žitarica koja je izvor kompletnog proteina.Jednostavno se priprema te je  izrazito lako probavljiva. Osim quinoe, možete probati i heljdu!
Tip: prije kuhanja quinoe,obavezno je operite pod mlazom vode.

Jaja
Jaja su bogata tiaminom, riboflavinom,pantotenskom kiselinom, B 12 vitaminom,folnom kiselinom, vitaminom D, E i fosforom.Ona su lako probavljiv izvor proteina i mikronutrijenata pod uvjetom da su naše drage kokice trčkarale okolo po travi i hranile se „zdravom hranom“,a ne umjetnom supstitucijom hrane u kavezima.

Chia sjemenke
Eto nas do još jedne supernamirnice! Ova „čarobna“  hrana je izvor kompletnog proteina,lako probavljiva i protuupalnog djelovanja. Chia sjemenke su također dobar izvor kalcija,fosfora i vlakana.  Obavezno isprobajte puding chia sjemenki…za prste oblizati!!

Whey
Whey  je jedan od „većih“ izvora proteina podrijetlom iz mlijeka (kazein ipak ima veći udio proteina!). Može se pronaći u obliku praha koji se miješa s vodom ili s mlijekom te dobiva „shake“ koji može biti idealna supstitucija za međuobrok. Whey  sadrži sve esencijalne aminokiseline te je bogat s BCAA („aminokiseline razgranatog lanca“-leucin,izoleucin i valin) i glutaminom (amnikoselina izrazitog protuupalnog djelovanja)

Leća
Iako nije izvor kompletnog proteina,leća je dobar izvor aminokiselina (sastavnice proteina), zdravih ugljikohidrata i vlakana.Ukoliko leću kombinirate s žitaricama dobije se kompletni protein,a prednost je ta što je lakše probavljiva od drugih  grahorica tipa grah.

Piletina iz organskog uzgoja
Pileće meso sadrži sve aminokiseline, što znači da je kompletni protein. Ako ste ljubitelj „avijacije“ obavezno provjerite da je iz organskog uzgoja,odnosno da nije tretirana antibioticima ili drugim kemijskim sredstvima koja mogu završiti u Vašem organizmu!

Skuta i grčki jogurt
Za one koje ne muči preosjetljivost na laktozu, ove namirnice su izrazito vrijedan dodatak balansiranoj prehrani. Imaju nizak udio ugljikohidrata, sadrže „dobre“ masne kiseline i zadovoljavajuću količinu proteina. Također obratite pažnju da kupujete iz provjerenog (organskog) uzgoja!

Tempeh
Tempeh  nastaje od fermentirane soje i jedan je od „proteinskih“ izbora u prehrani vegana. Puno je probavljiviji od poznatog „sojinog sira“ (tofu), no ipak treba pripaziti da u pripremi istog nije korištena GMO modificirana soja!

Prah rižinog i graškovog  proteina
Ova kombinacija predstavlja još jedan izbor veganskih izbora proteina. Prah se također koristi u pripremi „shake-a“, hipoalergijski je,izrazito lakoprobavljiv te za razliku od izoliranog proteina riže, dobrog je ukusa!